Što su kriptovalute?

Kriptovalute su oblik digitalnog novca koji se ne oslanja na središnje autoritete poput države ili banke, a njihovo se funkcioniranje temelji na blockchain tehnologiji. Kriptovalute na taj način svojim investitorima donose visoku razinu neovisnosti od financijskog sustava, cijena vrijednosnica, razine inflacije i sličnog. 

Pojam kriptovaluta razlikuje se od pojma digitalnih valuta koje izdaje središnja banka jer se u tom slučaju radi o centraliziranoj valuti pod nadzorom jedne institucije koja ima uvid u knjigu svih transakcija. Sličnost digitalne valute pod kontrolom središnje banke i kriptovaluta jest u tome što obje koriste tehnologiju blockchaina za razliku od trenutnog elektroničkog novca.

Povijest kriptovaluta

Čovjek ili organizacija pod pseudonimom Satoshi Nakamoto kreirao je 2009. godine prvu i najpoznatiju kriptovalutu pod imenom bitcoin kao alternativu tradicionalnom monetarnom sustavu. Kriptovalute nemaju utvrđenu vrijednost, već ovise o dogovoru onih koji ih koriste tj. što ih više ljudi koristi, to im je veća vrijednost. Cijena pojedine kriptovalute na tržištu iz tog razloga u značajnoj mjeri ovisi o ponudi i potražnji, ali i o trošku rudarenja kriptovaluta, regulacijama i konkurenciji.

Cijena najpopularnijih kriptovaluta kao što su bitcoin i ethereum značajno je porasla u usporedbi s početnom vrijednošću zbog čega su ih neki investitori već prozvali „digitalnim zlatom“. Pozitivna stvar za one koji se bave ulaganjem u kriptovalute jest da je ponuda većine kriptovaluta ograničena je što bi u teoriji trebalo osigurati rast njihove vrijednosti u dugom roku. Primjerice, maksimalan broj bitcoina u opticaju je 21 milijun. Unatoč tome, treba imati na umu da je tržište kriptovaluta izuzetno volatilno u kratkom roku te da njihova cijena zna varirati i preko deset posto unutar jednog dana. 

Kriptovalute su se u međuvremenu pretvorile u ozbiljan ulagački instrument velikog broja banaka, investicijskih fondova, ali i običnih investitora. Velika prednost kriptovaluta jest to što su dostupne svakom tko ima pristup internetskoj vezi bilo gdje u svijetu. Kriptovalute se u nekim slučajevima već koriste kao legitimno sredstvo plaćanja, iako je ta vrsta uporabe tek u povojima. 

Kako funkcioniraju kriptovalute i što je blockchain?

kriptovalute-bitcoin

Pojedinačni zapisi o vlasništvu kriptovalute pohranjeni su u digitalnoj bazi podataka zaštićenoj kompleksnim kriptografskim sustavom koji također služi za enkripciju transakcija i decentraliziranu kontrolu stvaranja novih kriptokovanica. 

Kriptovalute koriste tehnologiju blockchaina odnosno podatkovnih blokova povezanih u jednosmjeran lanac u kojem svaka nova karika ovisi o vrijednosti prve starije karike. blockchain je oblik distribuiranog ledgera (eng. ledger – knjiga) i služi kao tehnologija raspodijeljenog knjigovodstva. Radi se o knjizi financijskih transakcija temeljenoj na sustavu neovisnih računala bez središnjeg autoriteta za održavanje. 

Što je rudarenje i Proof-of-Work sustav?

Stvaranje novih blokova u blockchainu putem decentralizirane mreže osobnih računala naziva se rudarenje što u prijevodu znači stvaranje novih kriptokovanica. Rudarenje podrazumijeva proces korištenja snage vlastitog računala (eng. node) za rješavanja složenih matematičkih problema, potvrđivanje transakcija (Proof-of-Work sustav) i stvaranja nove vrijednosti u blockchainu. Rudar koji prvi riješi složeni matematički problem dobiva nagradu u obliku novih kovanica.

Trošak rudarenja važan je za formiranje cijene kriptovalute. Radi se o fiksnim troškovima električne energije koja je potrebna za rudarenje novih kovanica te o troškovima računalne opreme potrebne za što brže rješavanje kompleksnih algoritama. 

Određene kriptovalute poput ethereuma razmatraju prelazak mreže s Proof-of-Work na Proof-of-Stake sustav, što bi zauzvrat moglo znatno smanjiti potrebu za skupom računalnom opremom i velikim energetskim zahtjevima kada je u pitanju rudarenje. Proof-of-Stake sustav podrazumijeva mrežu validatora koji sudjeluju u potvrdi transakcije i za to primaju naknadu. 

Tržište kriptovaluta – Ponuda, potražnja i cijena

Ako potražnja za kriptovalutom na kripto tržištu raste brže od ponude, cijena dane kriptovalute će također rasti. Ako potražnja za kriptovalutom raste sporije ili pada u odnosu na ponudu, cijena kriptovalute će isto tako padati. Pritom treba imati na umu da je ponuda najpoznatije kriptovalute bitcoina konačna, dok je ponuda druge najpopularnije kriptovalute ethereuma neograničena. 

Ponuda kriptovalute poput bitcoina povećava se za fiksnu količinu rudarenjem svakog novog bloka u blockchainu. Ethereum također nudi fiksnu količinu za svaki novi blok, ali plaća dodatno za tzv. „uncle“ blokove (eng. uncle – ujak). Uncle blokovi podrazumijevaju nusproizvodni blok koji se dobije rudarenjem, a koji nije potvrđen na ledgeru (knjizi). Ovi blokovi su korisni jer doprinose efikasnosti blockchaina. 

Kada je u pitanju bitcoin, svake četiri godine nastupa događaj pod imenom „halving“ odnosno prepolavljanje nagrade koja se ostvaruje rudarenjem novih bitcoina, što obično dovodi do privremenog rasta cijena jer se ponuda smanjuje. Ethereum s druge strane koristi mehanizam zaštite od inflacije poznat kao „burn“ ili spaljivanje tokena radi smanjenja ponude. Spaljivanje tokena u prijevodu znači slanje na nasumičnu adresu u blockchainu kojoj nije moguće pristupiti. 

Što su altcoins ili alternativne kovanice?

Na kripto tržištu, pored bitcoina, postoji preko 6.000 različitih vrsta kriptovaluta (tzv. altcoini – alternativne kovanice), a neke od poznatijih su alternativnih kriptovaluta su ethereum, binance, tether, cardano i solana.  

Za manje poznate kriptovalute koje su tek u nastajanju obično vrijedi tzv. ICO (eng. initial coin offering).  ICO je vremenski ograničen proces tijekom kojeg nova kriptovaluta stupa na tržište, a može se usporediti s fenomenom „crowdfundinga“. Ulagači obično investiraju u ICO u nadi da će vrijednost novonastale kriptovalute rasti u budućnosti. Pored toga, mnoge kriptovalute dolaze s „bijelim papirom“. Bijeli papir sadrži osnovne informacije o projektu te služi kako bi se privukla pozornost ulagača u novi projekt. 

Važna stavka svake alternativne kriptovalute je tržišna kapitalizacija (eng. market cap). Radi se o zbroju vrijednosti svih tokena u optjecaju (token – denominacija kriptovaluta). Ako je cijena jednog tokena niska, a njegova tržišna kapitalizacija prilično visoka, onda nije realno očekivati basnoslovno povećanje cijene tog tokena.

Na cijenu i potražnju za kriptovalutom utječe i „node count“ ili broj čvorova. Ova mjera iskazuje koliko aktivnih kripto walleta (novčanika) sadrži danu kriptovalutu i indikator je snage zajednice korisnika te kriptovalute. Što je broj čvorova veći, to je mreža jača, decentraliziranija i stabilnija.

Na potražnju za kriptovalutama u velikoj mjeri utječu trendovi na društvenim mrežama. Radi se o fenomenu „hype“ koji označava uzbuđenost, entuzijazam ili intenzivan publicitet oko pojedine kriptovalute. Hype može u kratkom roku značajno povećati potražnju i cijenu kriptovalute. Primjer toga su tweetovi Elona Muska koji su svojevremeno popularizirali kriptovalutu pod nazivom dogecoin. 

Što su DeFi i NFT-ovi?

kriptovalute-nft

Decentralizirane financije (DeFi) odnose se na područje kriptovaluta čija je namjera stvaranje sustava nalik tradicionalnom financijskom sustavu, ali bez posrednika. Primjer toga je ethereum koji koristi decentralizirane financije (DeFi) kako bi zamijenio bankarske usluge s pametnim ugovorima na blockchainu. Time se omogućuju radnje poput decentraliziranog posuđivanja vrijednosti, osiguranja imovine i trgovanja izvedenicama bez bankarskog posredništva. 

S druge strane, nezamjenjivi tokeni (NFT – non-fungible token) vrsta su tokena koja se neposredno veže za neku digitalnu ili fizičku imovinu. NFT-ovi time postaju dokaz vlasništva nad jedinstvenim oblicima digitalne ili fizičke imovine, a vlasništvo je najčešće zabilježeno na ethereumovom blockchainu.

Kako ulagati u kriptovalute, što su kripto mjenjačnice i kripto novčanici?

Postoji nekoliko načina ulaganja u kriptovalute. U kripto mjenjačnicama, poput CryptoGoldExa, može se direktno kupiti jedna ili više vrsta kriptovaluta kojw se zatim pohranjuju u kripto novčanik. Kripto novčanik je digitalni novčanik na bazi blockchaina koji omogućava korisnicima primanje i slanje kriptovalute. 

Drugi oblici ulaganja u kriptovalute su investiranje u kompanije koje se fokusiraju na rudarenje i proizvodnju hardvera za rudarenje te kompanije koji podržavaju kriptovalute i/ili drže dio svoje imovine u kriptovalutama.  Druga opcija je investiranje u kripto fondove (kripto ETF-ove i blockchain fondove) koji zatim ulažu direktno u kriptovalute, kripto kompanije ili kripto budućnosnice. 

Porezi, regulacije i transakcijski troškovi koji se odnose na kriptovalute

Iako ih mnogi uspoređuju s vrijednosnicama, kriptovalute se često gledaju kao zasebna vrsta digitalne imovine koja dolazi isključivo u elektroničkom obliku. Kriptovaluta kao imovina s mogućnošću špekulativne zarade trgovanjem, stoga je podložna plaćanju poreza na kapitalnu dobit koji iznosi oko 10% plus prirez, a računa se na temelju razlike nabavne i prodajne cijene umanjene za troškove trgovanja. S druge strane, plaćanje nekog posla u kriptovaluti, vodit će se kao dohodak za obavljeni rad pa će taj iznos biti podložan drugim odgovarajućim porezima i doprinosima. 

Neke kriptovalute također nose sa sobom potencijalne transakcijske naknade. Ova vrsta naknade može značajno varirati od kriptovalute do kriptovalute.

Na kriptovalute bi u budućnosti također mogle utjecati nove regulacije, kao i opasnost od toga da ih jedna ili više država zabrane. Kriptovalute se nažalost ponekad koriste i tijekom kriminalni radnji diljem svijeta kako bi se zameo novčani trag i oprao novac. Takva vrsta aktivnosti smeta vlastima koje nastoje suzbiti organizirani kriminal. 

Rizici ulaganja u kriptovalute

Kriptovalute koriste složeni lančani sustav kriptiranja podataka koji je iznimno teško probiti. Gotovo je nemoguće falsificirati nepostojeću kriptokovanicu jer svaki token bilježi sve transakcije u svojoj valuti. Hakiranje je i dalje moguće na način da određeni pojedinac ili skupina ljudi provali u nečiji kripto novčanik i otuđi sva sredstva na raspolaganju. Sofisticirani hakerski napadi mogući su i na platformi za transakcije Ledger što može izazvati masovno curenja korisničkih podataka. 

kriptovalute-sigurnost

U slučaju da se neki kripto projekt pokaže kao prevara, ne postoji način kojim korisnik može zatražiti povrat uloženih sredstava. Povrat sredstava također nije moguć ni u slučaju zaborava, gubitka ili zloporabe privatnog ključa koji služi za korištenje kriptovalute, kao ni u slučaju gubitka ili kvara hardvera na kojem su pohranjene kriptokovanice. 

Kriptovalute su dostupne jedino elektroničkim putem što znači da nisu fizička imovina koja se drži u vlastitim rukama. U ekstremnim slučajevima poput nestašice električne energije te poremećaja ili kvarova na infrastrukturnoj mreži, ne mogu se koristiti kao sredstvo plaćanja.