Cijena bitcoina: (USD)

Cijena bitcoina: (USD)

Cijena bitcoina – sve što trebate znati

Cijena bitcoina u proteklih je nekoliko godina stavila ovu kriptovalutu u središte pozornosti mnogih financijskih stručnjaka. Bitcoin je kriptovaluta razvijena 2009. od strane osobe ili skupine ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Njegove transakcije bilježe se putem blockchaina koji bilježi povijest transakcija i vlasništvo. Za razliku od tradicionalnih valuta, bitcoin nije podložan monetarnoj politici središnje banke i nema garanciju bilo koje države. Iako neki tvrde da bitcoin kao imovina spada u istu kategoriju poput dionica i obveznica (vrijednosni papiri), drugi ga smatraju posebnom vrstom imovine. Bitcoin ne donosi udio u vlasništvu poduzeća i dividendu, već posjedovanje vrijednosti u obliku virtualne valute.  

Na cijenu bitcoina primarno utječu ponuda i potražnja na tržištu kriptovaluta. Ponuda bitcoina dugoročno je ograničena na 21 milijun. Cijena bitcoina također ovisi o trošku proizvodnje odnosno trošku rudarenja (stvaranja novih blokova) i odgovarajućim nagradama za potvrđivanje transakcija na blockchainu. Drugi faktori koji utječu na cijenu bitcoina su konkurentske kriptovalute, regulacije i tržišna očekivanja.

Kako ponuda i potražnja utječu na cijenu bitcoina?

Bitcoin ovisi o tržišnoj špekulaciji odnosno o klasičnim zakonima ponude i potražnje. Što je ponuda manja, a potražnja veća, to će i cijena bitcoina biti veća. Što je ponuda veća, a potražnja manja, to će i cijena bitcoina biti manja. Ponuda bitcoina je ograničena i raste po fiksnoj stopi rudarenjem novih blokova u blockchainu. Konačna ponuda bi trebala osigurati dugoročni rast potražnje, a time i cijene bitcoina. 

Svake četiri godine nastupa događaj pod imenom „halving“ (prepolavljanje). Halving znači prepolavljanje nagrade koja se ostvaruje rudarenjem novih bitcoina i obično dovodi do privremenog rasta cijena jer se ponuda smanjuje.

Rast potražnje za bitcoinom u pravilu dovodi do rasta cijene bitcoina. S obzirom da je ova kriptovaluta sve popularnija i da sve češće privlači medijsku pozornost, u posljednjih je nekoliko godina privukla veliki broj ozbiljnih investitora poput etabliranih investicijskih fondova. Cijena bitcoina je ponekad iznimno volatilna i može biti podložna velikim oscilacijama – po deset posto unutar samo jednog dana.  

Kako trošak proizvodnje djeluje na formiranje cijene bitcoina?

Trošak proizvodnje igra značajnu ulogu u formiranju cijene bitcoina. Radi se o fiksnim troškovima infrastrukture i električne energije koja je potrebna za rudarenje bitcoina te o indirektnim troškovima koji ovise o težini algoritma. Rudarenje bitcoina sastoji se od mreže rudara koji se natječu kako bi riješili kompleksan matematički problem. Rudar koji ga prvi riješi dobiva nagradu u obliku novih bitcoina.

Brzina rudarenja ovisi o računalnoj snazi, što znači da je potrebno uložiti sredstva u adekvatnu računalnu opremu. Pored toga rudarenje može izazvati dodatne troškove za električnu energiju. Također, što su algoritmi teži, to je brzina rudarenja sporija, a cijena bitcoina veća.

Kako konkurentne kriptovalute utječu na cijenu bitcoina?

Iako je bitcoin prva kriptovaluta i dominantan faktor na kripto tržištu, postoji oko 6.000 drugih kriptovaluta u cirkulaciji. Kriptovalute koje nisu bitcoin, nazivaju se altcoins (eng. altcoin – alternativne kovanice). Jedan od glavnih konkurenata bitcoinu jest ethereum čiji je rast potaknula tehnologija decentraliziranih financija (DeFi). Investitori u njemu vide potencijal za stvaranje nove moderne financijske infrastrukture. 

Jaka konkurencija s vremenom je privukla pozornost investitora prema tržištu kriptovaluta, što je također doprinijelo rastu potražnje za bitcoinom kao najjačom kriptovalutom, a time i njegove cijene.

Kakav efekt imaju regulacije na cijenu bitcoina?

Tržište bitcoina u velikoj mjeri nije podložno regulacijama, što omogućuje slobodnu trgovinu preko granica bez transakcija ili središnje institucije koja bi vršila nadzor. Unatoč tome, na cijenu bitcoina često utječu mjere američke Komisije za vrijednosnice i burzu (SEC). 

Pored toga, svaka kriptovaluta pa time i bitcoin, kao imovina s mogućnosti špekulativne zarade trgovanjem, podložna je plaćanju poreza na kapitalnu dobit u iznosu od 10% (+ prirez), a računa se na temelju razlike nabavne i prodajne cijene umanjene za troškove trgovanja. 

Iako to zasad ne možemo sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti, na buduću cijenu bitcoina moglo bi utjecati potencijalno uvođenje regulacija te opasnost da ga jedna ili više država zabrani. Primjerice, mnogi rudari bitcoina dolaze iz Kine, a ako ga tamošnje vlasti zabrane, to bi moglo značajno utjecati na cijenu bitcoina. Osim toga, kriptovalute poput bitcoina nažalost se često koriste tijekom sumnjivih i kriminalni radnji širom svijeta ne bi li se zameo novčani trag te oprao novac od ilegalnih aktivnosti. Takve aktivnosti smetaju državnim vlastima koje nastoje suzbiti korupciju i organizirani kriminal. 

Kako tržišna očekivanja djeluju na cijenu bitcoina?

Očekivanja na tržištu uvelike oblikuju vijesti o regulatornim promjenama, “hype” na društvenim mrežama (eng. hype – entuzijazam, uzbuđenost, intenzivan publicitet) stvaranju novih forkova (eng. fork – račvanje) koji utječu na povećanje moguće ponude bitcoina, unutarnje upravljanje politikama bitcoina od strane glavnih programera te druge važne vijesti za kripto tržište. 

Neslaganje između upravljača, kao i protokolarne promjene koje utječu na mijenjanje ograničene potencijalne ponude, odražavaju se na tržišna očekivanja i potražnju pa time i na samu cijenu bitcoina.

Povijest cijene bitcoina

2009. godine, kada je bitcoin uveden, cijena mu je iznosila 0 američkih dolara za 1 bitcoin. Tijekom 2011. cijena 1 bitcoina skočila je u jednom trenutku na 29,6 dolara (povećanje od 2.960% u tri mjeseca), prije nego je završila godinu na samo nekoliko dolara. 

Četiri godine kasnije, cijena bitcoina je narasla s 13,28 dolara na 1.237,55, ali zaključivši godinu s približno 687 dolara. Početkom 2015. cijena je dosegla dno s oko 315,21 dolara. Od 2016. do konca 2017. cijena se lagano dizala prema 2000 dolara, sve dok 15. prosinca 2017. nije poletjela u nebo na krilima velike medijske pozornosti, sa čak 19.345,49 američkih dolara. Iako se cijena bitcoina nije zadržala na toj razini, i dalje se brojala u više tisuća dolara naredne tri godine.

Početkom 2020. kako se ekonomija lagano zatvarala zbog pandemije uzrokovane koronavirusom, bitcoin se ponovno aktivirao. Cijena bitcoina započela je godinu s 6.965,72 dolara, a završila istu s gotovo 29.000 dolara. Radi se o rastu od približno 416% unutar samo jedne godine. U siječnju 2021., cijena je probila 40.000 američkih dolara, a do sredine travnja vrtoglavih 60.000. Tijekom ljeta, situacija se ponešto smirila, a Bitcoin je pao na 29.795,55 dolara, samo kako bi opet poletio u studenom na 67.549,14 dolara zbog straha od rastuće inflacije. 

U prvim mjesecima 2022. cijena bitcoina fluktuirala je približno između 35.000 i 45.000 dolara.