Najpopularnije kriptovalute

Cijene kriptovaluta

Bitcoin

Bitcoin

$16,981.50

BTC -0.40%

Ethereum

Ethereum

$1,250.26

ETH -0.94%

Tether

Tether

$1.00

USDT 0.00%

USD Coin

USD Coin

$1.00

USDC 0.00%

Binance Coin

Binance Coin

$288.80

BNB -0.14%

Cardano

Cardano

$0.32

ADA -1.75%

XRP

XRP

$0.39

XRP -0.95%

Dogecoin

Dogecoin

$0.10

DOGE -3.65%

Cijene kriptovaluta – Kako se određuju?

Iza kriptovaluta ne stoje institucije poput središnjih banaka ili država. Radi se o decentraliziranom obliku valute čiju cijenu formiraju faktori poput ponude i potražnje, troška rudarenja, dostupnosti u mjenjačnicama kriptovaluta, konkurencije, internog upravljanja projektom i regulacija. Tržište kriptovaluta u pravilu je neovisno od tradicionalnih političkih i ekonomskih faktora koji utječu na druga tržišta.

Ponuda i potražnja ključni su faktori formiranja cijena kriptovaluta

Cijene kriptovaluta uvelike određuje ponuda i potražnja na tržištu. Ako potražnja raste brže od ponude, cijena kriptovalute će narasti. Pritom je ponuda kriptovaluta poput bitcoina fiksirana, dok je ponuda ethereuma neograničena. Neke kriptovalute također imaju mehanizam zaštite od inflacije poznat kao „burn“ ili spaljivanje tokena radi smanjenja ponude. Spaljivanje tokena u prijevodu znači slanje na nasumičnu adresu u blok-lancu kojoj nije moguće pristupiti.

Ponuda bitcoina povećava se za fiksnu količinu rudarenjem svakog novog bloka u blok-lancu. ethereum također nudi fiksnu količinu za svaki novi blok, ali plaća dodatno za tkz. „uncle“ blokove (eng. uncle – ujak). Uncle blokovi podrazumijevaju nusproizvodni blok koji se dobije rudarenjem, a koji nije potvrđen na ledgeru (knjizi). Ovi blokovi su korisni jer doprinose efikasnosti blok-lanca. Rezultat toga je nešto manja fiksna stopa povećanja ponude. Ponuda pojedinih kriptovaluta također može biti u potpunosti kontrolirane od strane tima koji vodi projekt, što znači da se u javnost može pustiti veća količina tokena, ali isto tako, i spaliti određena količina kako bi se smanjio monetarni obujam.

Potražnja za kriptovalutom povećava se rastom svijesti o prisutnosti danog projekta. Povećanje percepcije o kriptovalutama kao investiciji također potiče rast potražnje, pritom limitirajući količinu kriptovalute u cirkulaciji. Primjerice, kada su institucionalni ulagači krenuli kupovati bitcoin, njegova cijena značajno je narasla zato što je dodatna potražnja uzela maha nad brzinom proizvodnje novih kriptokovanica tj. smanjila ukupnu ponudu bitcoina. Isto tako, rađanjem novih projekata decentraliziranih financija (DeFi) na ethereum blok-lancu, potražnja za ethereumom narasla je jer su  njegovi tokeni potrebni kako bi izvele transakcije na rečenom blok-lancu. 

Jedan od velikih faktora koji mogu utjecati na potražnju i pritom nisu nimalo zanemarivi su trendovi na društvenim mrežama. Tzv. „hype“ odnosno uzbuđenost, entuzijazam ili intenzivan publicitet koji može nastati oko pojedine kriptovalute, u stanju je značajno pogurati njenu potražnju u pozitivnim smjeru te lansirati cijenu kriptovalute u nebesa gotovo preko noći. Tweetovi Elona Muska u nekoliko su navrata postigli sličan efekt za kriptovalutu dogecoin. 

Cijene kriptovaluta ovise o trošku proizvodnje

Novi tokeni kriptovalute proizvode se u procesu poznatom kao rudarenje. Rudarenje podrazumijeva korištenje računala kako bi se potvrdio novi blok u blok-lancu. Decentralizirana mreža rudara omogućuje funkcioniranje kriptovalute. Rudarenje se nagrađuje u obliku kripto tokena. 

Potvrđivanje blok-lanaca iziskuje računalnu snagu. Sudionici stoga moraju ulagati u skupu računalnu opremu i dovoljno električne energije kako bi mogli provoditi efikasno rudarenje kriptovaluta. U PoS sistemu (Proof-of-Work) koji se koristi za bitcoin i ethereum, što je veća konkurencija, to je rudarenje teže. Zapravo se radi o utrci tko će brže riješiti kompleksne matematičke probleme ne bi li čim prije potvrdio novi blok. Trošak proizvodnje odnosno rudarenja povećava se s obzirom na kvalitetu računalne opreme koja je potrebna za uspješno rudarenje.

Što je veći trošak rudarenja, to je veća i vrijednost odnosno cijena kriptovalute. Ako cijena kriptovalute nije zadovoljavajuća, rudarima se ne isplati stvaranje novih blokova. S druge strane, ako potražnja raste za kriptovalutom raste, bit će i rudara koji će održavati blok-lanac.  

Cijene kriptovaluta ovise o dostupnosti u mjenjačnicama kriptovaluta

Direktno ulaganje u kriptovalute obično se vrši putem kripto mjenjačnica, a kupljena kriptovaluta se zatim sprema u digitalni kripto wallet (eng. wallet – novčanik). 

Razvikane kriptovalute poput bitcoina i ethereuma mogu se pronaći na gotovoj svakoj kripto mjenjačnici. No, manji tokeni mogu se naći samo na određenim kripto mjenjačnicama, što znači da imaju ograničenu dostupnost za ulagače. Neki kripto walleti  agregirat će ponudu većeg broja mjenjačnica, no za to će uzeti naknadu i time povećati trošak ulaganja u kriptovalutu. 

Ako se kriptovaluta probije na više kripto mjenjačnica, može privući pažnju većeg broja investitora koji će je biti voljni kupiti i time potaknuti potražnju.  Rastom potražnje, rast će i cijena kriptovalute. Kripto mjenjačnice važne su za formiranje ponude i potražnje na tržištu kriptovaluta jer pružaju ključne informacije i vijesti o dostupnim kriptovalutama.

Na cijenu pojedine kriptovalute utječe njena konkurencija

Postoji preko 6.000 kriptovaluta na tržištu, a novi projekti i tokeni rađaju se gotovo svakodnevno. Prepreke ulasku na tržište i dalje su relativno slabe za nove konkurente. Ipak, stvaranje mreže korisnika najbitnija je komponenta za uspjeh nove kriptovalute.

Izgradnjom efikasne aplikacije na blok-lancu koja nadmašuje nedostatke konkurencije, novi projekti mogu izgraditi uspješnu mrežu korisnika i dobiti adekvatan zamah na tržištu. To će naravno doprinijeti rastu potražnje za danim tokenom i utjecati na rast cijene nove kriptovalute.

Efikasno interno upravljanje projektom doprinosi stabilnosti cijene kriptovalute

Mreže kriptovaluta nisu uvijek podložne statičnim, nepromjenjivim pravilima. Projekti definiraju svoj razvoj temeljem ponašanja i navika zajednice korisnika koji koriste njihovu kriptovalutu. Mnoge kriptovalute dolaze s tkz. „bijelim papirom“ koji sadrži ključne informacije o kriptovaluti te služi kako bi se privukla pozornost ulagača u novi projekt. Pomna analiza bijelog papira može pomoći investitorima u donošenju odluke o ulaganju u danu kriptovalutu temeljem njene stabilnosti. 

Neke kriptovalute koriste upravljačke tokene koji omogućuju svojim držateljima prava na odlučivanje o budućnosti projekta, što može uključivati način na koji se token koristi te proces kojim se rudari. Promjene u upravljanju tokenima u takvim slučajevima moraju biti odobrene većinskom odlukom sudionika projekta.

Određene kriptovalute svojevremeno su razmatrale prelazak mreže s Proof-of-Work na Proof-of-Stake sustav, što bi zauzvrat moglo znatno smanjiti isplativost ulaganja u skupu računalnu opremu za rudarenje i posljedično utjecati na cijenu kriptovaluta u pitanju. 

Investitori su skloniji ulaganju u projekt sa stabilnim upravljanjem jer ono sa sobom nosi manje rizika i lakše je predvidjeti budući razvoj na tržištu. Takvi projekti obično rezultiraju stabilnijim cijenama kriptovalute na tržištu.  

Jedan od faktora koji također utječe na stabilnost kriptovalute i njenu cijenu jest tkz. „node count“ ili broj čvorova. Ova metrika pokazuje koliko aktivnih kripto walleta (novčanika) postoji u danoj mreži. Radi se o indikatoru snage zajednice korisnika određene kriptovalute. Što je broj čvorova veći, to je mreža jača, decentraliziranija i stabilnija kada su u pitanju potencijalni šok faktori na tržištu. 

Druga važna mjera, pored broja čvorova, je tržišna kapitalizacija (eng. market cap). Radi se o zbroju vrijednosti svih tokena u optjecaju (token – denominacija kriptovaluta). Ako je cijena jednog tokena niska, a njegova tržišna kapitalizacija visoka, onda nije realno očekivati basnoslovno povećanje cijene tog tokena. Visoka cijena će u tom slučaju vrlo brzo umanjiti potražnju.

Regulacije i porezi negativno utječu na cijenu kriptovalute

Kriptovaluta kao imovina s mogućnosti špekulativne zarade trgovanjem, podložna je plaćanju poreza na kapitalnu dobit u iznosu od 10% plus prirez, a računa se na temelju razlike nabavne i prodajne cijene umanjene za troškove trgovanja. 

Na cijenu kriptovaluta u budućnosti mogle bi utjecati dodatne regulatorne promjene, kao i opasnost od toga da ih jedna ili više država zabrane. Iako mnogi ulagači toga nisu svjesni, kriptovalute se nažalost često koriste i tijekom sumnjivih i kriminalni radnji diljem svijeta kako bi se zameo novčani trag i na koncu oprao novac od ilegalnih aktivnosti. Takva vrsta aktivnosti smeta vlastima koje nastoje suzbiti aktivnosti organiziranog kriminala. Dodatni porezi i regulacije, u svakom slučaju, negativno utječu na cijenu kriptovaluta.